POVIJEST

Buđenje hrvatske nacionalne svijesti pod Austrougarskom vladavinom, kada je tuđin htio pod svaku cijenu ugušiti slobodarski duh, koji je osobito tih godina zahvatio dolinu Neretve, a u sklopu nje i naše mjesto (koje je povijesno u tome prednjačilo) stvorila se ideja o osnivanju osnovne škole.

Školu su 1870. godine osnovali svećenik Šuman i Medak Martin, a prva nastava se odvijala u kući pok. Ante Čupića, čije zidine još i danas strše. Pohađali su je samo dječaci i nastava je bila škrta, jer nije bilo dovoljno nastavničkog kadra, ali se ipak odvijala. Do 1879. bila je četverogodišnja, a od 1879. godine pa do konca II. Svjetskog rata bila je šestogodišnja i to za oba spola.

Učeni ljudi koji su opismenjeni u ovoj školi, 1925. godine osnivaju hrvatsku čitaonicu i to baš u oči proslave tisućgodišnjice hrvatskog kraljevstva.

Dolaskom II. Svjetskog rata naši mještani rukovođeni svojim sinovima daju veliki prilog NOB-u, tako da je do oslobođenja naše zemlje aktivno sudjelovalo 218 boraca u borbi protiv fašizma, koji su zahvaljujući ovoj školi svi bili pismeni.

Zanimljiva je jedna važna činjenica, da škola nije prestajala s radom ni za vrijeme I. i II. Svjetskog rata, a isto tako ni za vrijeme Domovinskog rata.
Jedna tako važna ustanova za naše mjesto nije imala posebnu zgradu gdje bi se odvijala nastava, nego je mijenjala lokacije.

Već je spomenuto da su prvi učenici pohađali nastavu u kući pok. Ante Čupića, a onda se škola preselila u kuću obitelji Vlahović, da bi se poslije II. Svjetskog rata nastava paralelno odvijala u Domu kulture i u kući pok. Nede Burića. 1957. godine određena je lokacija ove današnje škole u kojoj se nastava počela redovito odvijati od  1.9.1973. godine.

Naša škola danas je prekrasna zgrada sa tri etaže. Napravljena je u skladu s školskim standardima. Svaki nastavnik ima svoj kabinet, u središtu škole je nova moderna knjižnica s informatičkom učionicom.

U skoroj budućnosti želja nam je da se u našoj školi odvija cjelodnevna nastava sa svim potrebnim sadržajima.

Ovu želju dijele i svi naši intelektualci, kojih je po cijelom svijetu puno više nego u samom Kominu, a nije ih malo, ako se zna da svaki peti Kominjanin ima višu ili visoku stručnu spremu.